SAZNAJMO VIŠE O ALERGIJAMA I NJIHOVIM REAKCIJAMA

SVE ŠTO STE ŽELJELI ZNATI

Danas svaka peta beba pati od nekog oblika alergije. Alergije spadaju u najrasprostranjenije bolesti 21. stoljeća. Dokazano je da zdrava ishrana majke u trudnoći, kao i prestanak pušenja, mogu u velikoj mjeri umanjiti mogućnost nastanka alergije kod djeteta.

Ako majka ne doji, a kod bebe postoji sklonost alergijama, preporučuje se upotreba hipoalergenskih formula (HA). Kod dojenčadi se najčešće sreću alergijske reakcije tipa 1, koje su osnova nekih atopijskih bolesti, kao što su dječji ekcem, bronhijalna astma, peludna hunjavica, angioedem i urtikarija. Sigurne prve namirnice jesu: tikvica, bundeva, koraba, cvjetača, brokola, krumpir, mrkva. Najčešći alergeni Preneseni zrakom: pelud drveća i trave, spore iz zemlje, grinje u kućnoj prašini, životinjska dlaka i perje. Uneseni ubodom insekata: pčelinji, osinji, komarčev. Uneseni hranom: jaja, kravlje mlijeko, jagodičasto voće, citrusno voće, soja i proizvodi od soje, ribe, školjke, žitarice s glutenom, - lješnjaci, kikiriki, orasi, - lijekovi. Uneseni uporabom kozmetičkih preparata i sredstava za čišćenje: kozmetika, boje za kosu, sredstvo za čišćenje podova (za sjaj), dezodoransi. Neke vrste alergija, naročito one izražene u obliku ekcema, uspješno se liječe pomoću akupunkture. O alergijama Što znači riječ «alergija» Alergija je riječ grčkog podrijetla, a znači «drukčije djelovati». Kada organizam dođe u dodir s određenim supstancijama, reagira drukčije nego što je to uobičajeno. Zašto nastaje alergija Alergija se razvija zbog nasljednog svojstva atopije: imunosni sustav ne prepoznaje neke bezopasne tvari (bjelančevine mlijeka ili jajeta i sl.) te počinje proizvoditi antitijela koja reagiraju s alergenima, uzrokujući nastanak alergijske reakcije štetne po organizam. U nekim slučajevima takav tip «obrane» može ugroziti i život. Kako nastaje alergijska reakcija Alergijska reakcija nastaje zbog susreta alergena sa specifičnim IgE antitijelom, a odvija se na površini stanica mastocita. Alergeni su po svojoj prirodi bjelančevine koje povećavaju propusnost sluznica izazivajući senzibilizaciju reakcija «antigen – antitijelo». Odvija se najčešće na sluznici dišnog i probavnog sustava i na koži, zato što ti organi najčešće dolaze u kontakt s alergenima, koji u organizam ulaze preko zraka, hrane ili dodira. Kako se nasljeđuje sklonost alergijama Ne postoji jedan gen zadužen za alergiju, već se, prema rezultatima istraživanja, najvjerojatnije radi o djelovanju više gena i vanjskih faktora, što izaziva različite kliničke slike: atopijski dermatitis (ekcem), alergijski rinitis, astmu. Bolesti koje su posljedica atopije imaju porodičnu predispoziciju i genetsku osnovu, mada je način njihovog nasljeđivanja vrlo složen. Ako su oba roditelja sklona alergijama, šanse da će i dijete oboljeti iznose oko 80%, dok u slučaju zdravih roditelja iznose svega 10%. Zbog čega djeca obolijevaju češće od odraslih Nezrelost imunosnog sustava u prvim godinama života razlog je češće pojave alergijskih reakcija kod beba i male djece. Kod njih je imunitet slabo razvijen i izlaganje alergenu, koji organizam ne prepoznaje, potiče stvaranje specifičnih antitijela, koja pri ponovnom susretu, odnosno trajnoj izloženosti alergenu izazivaju alergijsku bolest. U kom se uzrastu javljaju prvi znaci alergijske bolesti Kod dojenčadi se već u dobi od 2 do 3 mjeseca mogu javiti znaci alergijske upale kože (atopijski dermatitis ili ekcem), a alergija na bjelančevine kravljeg mlijeka javlja se znatno ranije, već u prvom mjesecu života, i to često s burnim simptomima: povraćanje, proljev s primjesama krvi, slabije napredovanje bebe. Što uzrokuje alergiju na kravlje mlijeko Mlijeka sisavaca razlikuju se po odnosu, kvaliteti i sadržaju osnovnih prehrambenih materija. Kravlje mlijeko biološki je korisna namirnica, ali može kod bebe uzrokovati alarmantne simptome, naročito ako je neprerađeno. Imunosni sustav organizma dojenčeta nezreo je, a bjelančevine kravljeg mlijeka snažni su alergeni i nezrela bebina crijeva ne mogu ih potpuno razgraditi, pa velike molekule mliječnih bjelančevina potiču imunosni sustav (koji ih prepoznaje kao štetne) na proizvodnju specifičnih antitijela. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se neadaptirano kravlje mlijeko ne daje bebama do navršenih godinu dana. Da li mliječna formula može izazvati alergijsku reakciju Mliječna formula sadrži bjelančevine iz kravljeg mlijeka koje su «razbijene» na sitnije molekule i znatno ih je manje, tako da ne opterećuju organizam dojenčeta. Ta vrsta mlijeka proizvodi se po uzoru na majčino, ali prerađene bjelančevine mogu djelovati kao alergeni, naročito kod beba koje su sklone alergijskim reakcijama. Dojenje je najbolja prevencija alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka, ali atopijski dermatitis (ekcem) jednako se često javlja kod dojenih beba kao i kod onih na umjetnoj ishrani. Zašto je kućna prašina alergen Kućna prašina sadrži mikroskopski vidljive sićušne životinjice (grinje), koje se razvijaju u toplom i vlažnom ambijentu (na madracima, tepisima, tapeciranom namještaju), na svim mjestima s mnogo prašine koju je teško očistiti. One se hrane ljuskicama kože i ostalim sitnim česticama organskog podrijetla. Vlažnost od 60% pogoduje razvoju grinja, tako da redovita upotreba ovlaživača zraka (korisna kod infekcija dišnih organa) pomaže grinjama u preživljavanju, a ako je vlažnost manja od 50%, one ne mogu preživjeti. Vrlo su sitne, lako se šire zrakom ili udišu direktno preko posteljine i vrlo male količine grinja (2 mikrograma u 1 gramu prašine) mogu dovesti do razvoja preosjetljivosti. Mogu li plijesni biti štetne Plijesni su mikroskopski sitne gljivice koje vole vlagu, a razmnožavaju se sporama (truskama), koje lebde u zraku od kraja ljeta do kraja jeseni. Osobe koje pate od alergije posebno su osjetljive na njih, a naročito su opasne plijesni u izmetu ptica koje držimo u kavezima. Koja su godišnja doba rizična za djecu s alergijom dišnih organa Rizična su sva godišnja doba osim zime. U ožujku cvjeta drveće, zatim trave i na kraju korovi, a do simptoma alergije dolazi u zavisnosti od toga na koju vrstu peluda je dijete osjetljivo. Podložnost alergiji na grinje traje tijekom cijele godine, a pojačava se zimi, kada se više boravi u zatvorenom prostoru. Djeci alergičnoj na plijesni najteže je od kraja ljeta do kraja jeseni, kada se plijesni razmnožavaju. Zašto je pelud tako snažan alergen Pelud je vrlo sitna i lagana bjelančevina, koja se vjetrom i zrakom širi na velike udaljenosti (i više od 100 km). Ta vrsta alergije nije česta kod djece mlađe od četiri godine, osim ako dijete nije kao vrlo malo bilo izloženo alergenu, a pri tome ima predispozicije za razvoj alergije. Alergija se pokazuje sljedećim simptomima: kihanjem, curenjem bistrog sekreta iz nosa, svrabom nosa i očiju, uz pojavu crvenila sluznice (konjunktivitis). Da li pelud nadražuje i kožu Biljke na koje je dijete alergično mogu izazvati promjene i na koži, koje se manifestiraju u obliku osipa, crvenila ili urtikarije. Ne preporučuje se da se dijete nepokrivenih ruku i nogu igra u blizini takve biljke, čak i kada ona nije u cvatu. Kako sačuvati dijete od peluda Nemojte dijete voditi van po vjetrovitom vremenu, jer je tada koncentracija peluda u zraku najveća (u 1 kubičnom centimetru može biti i do 25 000 zrnaca peluda), a najbolje vrijeme za šetnju je nakon kiše ili uvečer, kada zbog većeg postotka vlage zrnca peludi postaju teža pa ne mogu lebdjeti u zraku. Koji su najčešći simptomi alergije Simptomi su posljedica reakcije zavisne od toga na kojem organu se odvija upalni proces. Kod nutritivne alergije simptomi su povraćanje, proljev, nadutost, ali su moguće i promjene na koži. Udisanjem alergena kod alergične osobe dolazi do upale sluznice nosa, uz obilnu sekreciju, svrab i kihanje, a mogu se javiti i simptomi otežanog disanja, napada astme zbog suženja bronhija zbog spazma i pojačane sekrecije, te otoka sluznice. Postoji li alergija na tkanine Postoje tkanine na koje se može razviti preosjetljivost (senzibilizacija). Tu se ne radi o pravoj alergiji, već o iritaciji od samog tkanja određene tkanine ili o zagrijavanju kože koje ona izaziva. Djeca koja pate od atopijskog dermatitisa (ekcema) trebaju nositi pamučnu, prozračnu odjeću. Pojačava li dim alergijsku reakciju Sluznica dišnih organa djece alergične na inhalacijske alergene vrlo je osjetljiva i dim cigarete dodatno je nadražuje pa dijete postaje sklonije respiratornim infekcijama. Koliko je štetan smog Djeca koja žive u gradovima znatno su sklonija alergijama od one koja žive u manjim mjestima. Smog sadrži ugljikovodike, prašinu, sumpor i druge štetne materije i zbog toga povećava sklonost dišnih organa upalama, a upala bronhija smanjuje obrambenu sposobnost sluznice, koja postaje preosjetljiva na alergene iz zraka pa biljke koje rastu u zagađenim područjima postaju jači alergeni. Zašto je zbog alergije često crvenilo kože Alergijska reakcija odvija se po principu upale, a crvenilo je jedan od njenih znakova, koji nastaje zbog širenja krvnih žila i povećanja njihove propusnosti. Svaka je upala «borba» organizma u kojoj on stvara svojevrsni «bedem» upalnih stanica kao da se radi o bakterijskoj infekciji, ali od nje organizam nema koristi, već samo štetu. Kako odabrati namještaj, tepihe, posteljinu Namještaj za dječju sobu i za druge prostorije gdje dijete boravi treba biti takav da se lako očisti od prašine. Ne preporučuje se madrac od materijala organskog podrijetla (perje, vuna), bolje ga je odabrati od materijala koji nose oznaku «antialergijski». U dječje sobe ne treba stavljati zavjese jer se na njima skuplja mnogo prašine. Tepisi od krzna i vune pogodno su mjesto za razvoj grinja. Posteljinu treba mijenjati i prati svakih sedam dana, a namještaj i madrace treba redovito usisavati (poželjno je koristiti usisavač na vodenu pjenu). Da li djeci pomaže boravak na moru Morska obala i otoci najbolji su izbor za boravak djece jer, zahvaljujući vjetru, zrak je mnogo manje zagađen nego u ravnicama s kontinentalnom klimom. Zbog posebnosti primorske flore, u zraku je mnogo manje peluda i ostalih materija koje nadražuju sluznicu dišnih organa. Preporučuje se boravak na moru u proljeće, kada je period intenzivnog cvjetanja biljaka koje pripadaju flori kontinentalnog područja. Pomaže li boravak na visokim planinama Idealno su mjesto za odmor za djecu osjetljivu na inhalaciske alergene planine s nadmorskom visinom iznad 1500 m, gdje je klima suha, a zrak čist, bez smoga i peluda. Na planinama ispod 1500 m nadmorske visine mogu se javiti alergijske poteškoće u srpnju, kada cvjetaju određene biljne vrste. Kako se postavlja dijagnoza alergije Dijagnoza alergije odvija se u više faza: a) uzima se porodična anamneza, osobito podatke o roditeljima, na osnovi kojih se ustanovljava postoji li nasljedna osnova za pojavu alergije; b) uzimaju se podaci o djetetu: ishrana, dosadašnje bolesti, reakcije na hranu, epizode otežanog disanja, sezonsko javljanje ili trajne smetnje koje upućuju na moguću alergijsku reakciju; c) obavlja se detaljan klinički pregled djeteta (fizikalni pregled), koji može odrediti neke karakteristične crte: otežano disanje kroz nos, podočnjaci, crvene očne spojnice; kod malih astmatičara provode se funkcionalne probe pluća (peak flow, spirometrija;. d) rade se dijagnostički testovi (kožni testovi, laboratorijske pretrage). Da li je fizička aktivnost korisna Sportom se smiju baviti čak i djeca koja boluju od težeg oblika astme, jer tjelesna aktivnost jača sve mišiće, i one koji sudjeluju u disanju, te se tako povećava funkcija bronhija i pluća. Za alergičnu djecu idealni su sportovi plivanje i skijanje, ne samo zbog tjelesne aktivnosti, već i zbog ambijenta u kojem se odvijaju. Od drugih sportova, djeca se mogu baviti plesom, vaterpolom, košarkom i atletikom. Što otkrivaju kožni testovi Kožnim testovima unosi se minimalna količina alergena u kožu, sićušnim iglicama ili «prick»-testom. Alergen reagira s IgE specifičnim antitijelom na površini mastocita i pri tome se aktiviraju i oslobađaju medijatori alergijske reakcije. Jedan od njih je histamin, koji je najodgovorniji za pojavu crvenila, otoka ili svraba na mjestu unosa alergena. Ta rana reakcija vidljiva je već nakon dvadesetak minuta i, pozitivna na test, dokaz je postojanja alergije na primijenjeni alergen. Što kaže analiza krvi Ukupna povećana količina nespecifičnih IgE antitijela otkriva se RIST-testom (skraćenica od: Radioimuno Sorbent Test) i može se ustanoviti kod djece s nasljednom sklonošću alergiji. Što je test provokacije Ako su rezultati kožnih testova negativni, a ni analize krvi nisu potvrdile alergiju, izvode se ponekad testovi provokacije da bi se određeni alergen povezao s pojavom kliničkih simptoma na raznim organima. Provokacija se može izazvati davanjem određene količine hrane koja je mogući alergen, ili udisanjem sve veće količine raspršene otopine alergena, nakon čega se promatra učinak. Najčešće primjenjivan je metaholinski test za bolesnike za koje se sumnja da boluju od astme. Postoje li promjene u krvnoj slici Povećana količina eozinofila značajna je za alergiju, ali još veće značenje za dijagnozu ima velika količina eozinofila na sluznici nosa kod osoba koje pate od alergijskog rinitisa. Ako kod male djece u brisu nosne sluznice postoji više od 4% eozinofila, u pitanju su pozitivne vrijednosti. Kako se liječi alergija Postoje lijekovi koji djeluju preventivno, zatim oni koji se koriste u liječenju akutne i kronične alergijske bolesti te oni koji se koriste kod akutnog napada astme. Adrenergični lijekovi stimuliraju beta-receptore na sluznici, pa dolazi do širenja bronhija, i izazivaju vazokonstrikciju (stezanje krvnih žilica), što smanjuje lučenje sluzi i edema na sluznicama bronhija. Od velike su pomoći u ublažavanju simptoma alergijskog rinitisa. U toj grupi lijekova najznačajniji je epinefrin (adrenalin), koji je izborni lijek u slučaju najtežeg oblika alergične reakcije kao što je anafilaktički šok. Kako djeluju antihistaminici Lijekovi iz te grupe vežu se za histaminske receptore i tako blokiraju djelovanje tog medijatora alergijske reakcije. Prva generacija (difenhidramin) koristi se često pri liječenju alergijskih poremećaja u dječjoj dobi, a kao nuspojavu imaju pospanost. Druga generacija antihistaminika ima bolji učinak i manje popratnih efekata i primjenjuje se u jednoj dozi na dan (loratadin). Koja je uloga kortikosteroida u liječenju alergijske bolesti Kortikosteroidi (glukokortikoidi) su hormoni kore nadbubrežne žlijezde, koji se pojačano luče kad je organizam u opasnosti. Oni sprječavaju sintezu i oslobađanje medijatora alergične reakcije, kao što je histamin i drugi, što sprječava alergijsku upalu. Proizvode se sintetski, visoke su efikasnosti i s malo nuspojava. Na koji se način primjenjuju Zajednički je učinak tih lijekova širenje bronhija stimuliranjem određenih receptora, čime se olakšava prolaz zraka. Imaju veliko značenje kod simptomatskog liječenja akutnog napada i prilikom saniranja kronične astme. Neki od tih lijekova djeluju odmah (salbutamol) i koriste se kod liječenja težeg akutnog napada, dok selmeterol ima produženo djelovanje. Što su to antileukotrieni To je nova vrsta antialergijskih lijekova, koji sprječavaju učinak medijatora alergijske reakcije blokirajući njihovu proizvodnju, ili receptore na koje se vežu, te djeluju protuupalno i imaju učinak na širenje bronhija. U čemu se sastoji imunoterapija To je proces koji traje nekoliko godina, a prvi učinci vidljivi su već nakon šest mjeseci. Liječenje počinje tako što se djetetu daje mala količina alergena, koja se postepeno povećava do doze koju dijete dobro podnosi. Svrha je imunoterapije stimuliranje obrambenih mehanizama organizma (imuniteta) na stvaranje tzv. blokirajućih antitijela IgG grupe, koja sprječavaju međusobnu reakciju antigena i antitijela. Učinak te terapije individualan je i ako nakon šest mjeseci djetetu ne bude bolje, liječenje se prekida. Može li se alergija trajno izliječiti Astma se ne može u potpunosti izliječiti, kao ni druge alergijske bolesti, ali se simptomi i učestalost njihovog javljanja mogu značajno smanjiti, a tome u prilog ide i sazrijevanje opće imunosne sposobnosti djetetovog organizma, zbog čega je incidencija alergijskih bolesti manja nego u ranom djetinjstvu.